Komorbiditet u desetero djece koja imaju poremećaj pozornosti s hiperaktivnošću (ADHD)

Ciljevi: Poremećaj pozornosti s hiperaktivnošću (engl. Attention Defficit and Hyperactivity Disorder - ADHD) jedan je od najčešćih neurorazvojnih poremećaja (kognitivnih i bihevioralnih) u djetinjstvu i adolescenciji, a karakteriziran je simptomima hiperaktivnosti, impulzivnosti i poremećajem pozornosti. Dijagnoza se postavlja na temelju odgovarajućih dijagnostičkih kriterija (Diagnostic and Statistical manual - DSM-IV) i Međunarodne klasifikacije poremećaja (International Classification of Disorders – ICD-10). Cilj rada bio je prikazati prateće tegobe (komorbiditet) u djece koja imaju ADHD poremećaj. Metode: U rad je bilo uključeno desetero djece u dobi od 5 do 16 godina. Zabilježena je detaljna prenatalna, perinatalna i postnatalna anamneza. Kako bi se potvrdili ili isključili poremećaji povezani s ADHD-om, obavljen je neuropedijatrijski pregled, provedena je psihijatrijska i psihološka evaluacija, te su obavljeni laboratorijski testovi i EEG snimanja (uključujući i EEG u spavanju). Kod većine djece obavljena je i neuroradiološka dijagnostika kao što su CT (kompjuterizirana tomografija) mozga i MR (nuklearna magnetska rezonancija) mozga. Rezultati: Osmero djece imalo je uredan EEG nalaz. Izuzevši određene EEG abnormalnosti karakteristične za odgovarajuće tipove epilepsija, najčešće su u ispitanika zabilježene spore, dizritmičke aktivnosti visokih amplituda u EEG snimanju. Osmero djece imalo je patološke rezultate neuroradioloških pretraga mozga: žarišnu kortikalnu displaziju, multiple kavernozne hemangiome, posttraumatske glijalne ožiljke, periventrikularnu leukomalaciju, intrakranijalnu hemoragiju i cistu epifizne žlijezde. U cijeloj skupini ispitanika petero ih je imalo epilepsiju, a troje složene (atipične) febrilne konvulzije. Osmero djece je imalo pridružene tegobe kao što su zaostatak u razvoju govora, blagu hemiparezu, smetnje vida, kognitivni deficit i noćnu enurezu. Zaključak: Poremećaji koji se najčešće povezuju s ADHD -om su poremećaji spavanja i ponašanja, tikovi, depresija, anksioznost, poteškoće u socijalizaciji, poteškoće s vidom i sluhom, epilepsija, neurometaboličke bolesti i tumori mozga. Analiza naših rezultata pokazuje da se ADHD vrlo rijetko javlja kao izolirani poremećaj bez komorbiditeta. Epilepsija je najčešći poremećaj koji se javlja kod desetero ispitanika u našoj skupini. Iskustvo multidisciplinarnih timova pokazuje da se najbolji rezultati u liječenju ADHD poremećaja postižu kombinacijom lijekova i različitih psihosocijalnih i psihoedukacijskih metoda.

Opširnije