Komorbiditet u desetero djece koja imaju poremećaj pozornosti s hiperaktivnošću (ADHD)
Ciljevi: Poremećaj pozornosti s hiperaktivnošću (engl. Attention Defficit and Hyperactivity Disorder - ADHD) jedan je od
najčešćih neurorazvojnih poremećaja (kognitivnih i bihevioralnih) u djetinjstvu i adolescenciji, a karakteriziran je simptomima hiperaktivnosti,
impulzivnosti i poremećajem pozornosti. Dijagnoza se postavlja na temelju odgovarajućih dijagnostičkih kriterija
(Diagnostic and Statistical manual - DSM-IV) i Međunarodne klasifikacije poremećaja (International Classification of Disorders –
ICD-10). Cilj rada bio je prikazati prateće tegobe (komorbiditet) u djece koja imaju ADHD poremećaj.
Metode: U rad je bilo uključeno desetero djece u dobi od 5 do 16 godina. Zabilježena je detaljna prenatalna, perinatalna i postnatalna
anamneza. Kako bi se potvrdili ili isključili poremećaji povezani s ADHD-om, obavljen je neuropedijatrijski pregled,
provedena je psihijatrijska i psihološka evaluacija, te su obavljeni laboratorijski testovi i EEG snimanja (uključujući i EEG u spavanju).
Kod većine djece obavljena je i neuroradiološka dijagnostika kao što su CT (kompjuterizirana tomografija) mozga i MR
(nuklearna magnetska rezonancija) mozga.
Rezultati: Osmero djece imalo je uredan EEG nalaz. Izuzevši određene EEG abnormalnosti karakteristične za odgovarajuće
tipove epilepsija, najčešće su u ispitanika zabilježene spore, dizritmičke aktivnosti visokih amplituda u EEG snimanju. Osmero
djece imalo je patološke rezultate neuroradioloških pretraga mozga: žarišnu kortikalnu displaziju, multiple kavernozne hemangiome,
posttraumatske glijalne ožiljke, periventrikularnu leukomalaciju, intrakranijalnu hemoragiju i cistu epifizne žlijezde. U cijeloj skupini
ispitanika petero ih je imalo epilepsiju, a troje složene (atipične) febrilne konvulzije. Osmero djece je imalo pridružene tegobe
kao što su zaostatak u razvoju govora, blagu hemiparezu, smetnje vida, kognitivni deficit i noćnu enurezu.
Zaključak: Poremećaji koji se najčešće povezuju s ADHD -om su poremećaji spavanja i ponašanja, tikovi, depresija, anksioznost,
poteškoće u socijalizaciji, poteškoće s vidom i sluhom, epilepsija, neurometaboličke bolesti i tumori mozga. Analiza naših
rezultata pokazuje da se ADHD vrlo rijetko javlja kao izolirani poremećaj bez komorbiditeta. Epilepsija je najčešći poremećaj koji
se javlja kod desetero ispitanika u našoj skupini. Iskustvo multidisciplinarnih timova pokazuje da se najbolji rezultati u liječenju
ADHD poremećaja postižu kombinacijom lijekova i različitih psihosocijalnih i psihoedukacijskih metoda.
Opširnije