Osobine novorođenčadi maloljetnih majki

Cilj: Odrediti u kojoj mjeri maloljetna dob majke utječe na prijevremeni porođaj, nisku, nedostatnu ili nižu porođajnu masu novorođ enčeta u usporedbi s ostalom novorođenčadi iz kontrolne skupine. Ispitanici i metoda rada: Analizirane su osobine 378-ero novorođenčadi maloljetnih majki rođenih tijekom 1999. i 2000. godine iz jednoplodnih trudnoća prema rodilišnim podatcima iz šest županijskih bolnica. Kontrolnu skupinu činila su novorođenčad majki u dobi od 19 do 35 godina iz istih rodilišta. Rezultati: Udio novorođenčadi maloljetnih majki statistički se značajno razlikuje po županijama (p<0,01). Nije nađena statistički značajna razlika u broju terminske novorođenčadi i novorođenčadi niske porođajne mase, ali je broj prijevremeno rođene novorođenčadi maloljetnih majki i nedostaščadi statistički značajno veći u odnosu na kontrolnu skupinu (p<0,05). Udio hipertrofične novorođenčadi je značajno manji (p<0,05), dok se postotak eutrofične terminske novorođenčadi ne razlikuje. Srednje vrijednosti porođajne mase, dužine i opsega glave novorođenčadi maloljetnih majki u odnosu na kontrolnu skupinu značajno su manje (p<0,001). Udio novorođ enčadi rođenih carskim rezom je manji u ispitivanoj skupini (p<0,05). Zaključak: Novorođenčad maloljetnih majki uz nižu porođajnu masu, porođajnu dužinu i opseg glave rađaju se češće s nedostatnom porođajnom masom za gestacijsku dob, uz veći rizik prijevremenog rođenja. UVOD
Žene s osamnaest i manje godina života na porođaju se smatraju maloljetnim majkama. Kako se posljednji stadij pubertetskog razvoja naziva i kasnom adolescencijom i završava oko osamnaeste godine života, ovakve trudnoće i porođaji dobivaju pridjev adolescentni. Mnoga proučavanja završetka adolescencije, od kronološke, biološke i psihosocijalne, podudaraju se s dobi od osamnaest godina. Mimoilaženja u stavovima oko dobi majke koja se smatra maloljetnom također se odnose na osamnaestu godinu. Jedni drže da je to dob do navršene osamnaeste godine (1, 2, 3), dok drugi dobnu granicu nezrelosti pomiču na cijelu osamnaestu godinu, tj. do navršenih devetnaest godina života (4, 5, 6).

Nesporno je da se uz porođaje maloljetnih majki vežu lošija i niža obrazovanost, siromaštvo, socijalna i ekonomska ovisnost, neriješeno bračno stanje uz čestu fizičku i psihičku nezrelost (7, 8) te lošiji prenatalni nadzor trudnoća (9, 10), koje su većinom neželjene i skrivane. Mnogi radovi o trudnoćama i porođajima prije osamnaeste godine života govore o povećanju rizika od komplikacija tijekom trudnoće, uranjenog porođaja, intrauterinog zastoja rasta (7, 11, 12), operativnog završetka porođaja (13, 14) kao i komplikacijama nakon njega (15, 16). Prijevremeni porođaji adolescentica značajno su češći uz viši paritet, ovisnosti, spolno prenosive bolesti te neadekvatnu prenatalnu zaštitu (17, 18). Osim komplikacija vezanih za prematurno novorođenče, navode se smanjena porođajna masa, porođajna dužina (5, 19, 20) i opseg glave (21, 22), kongenitalne anomalije, te veći morbiditet i mortalitet novorođenčadi maloljetnih majki (8, 23). Trudnoća i porođaj u adolescentnoj dobi znače rizik za majku i novorođ enče (8, 24).
CILJ RADA
Odrediti u kojoj mjeri maloljetna dob majke utječe na prijevremeni porođaj, nisku, nedostatnu ili nižu porođajnu masu novorođenčeta u usporedbi s ostalom novorođ enčadi iz kontrolne skupine.
ISPITANICI I METODA RADA
U ovom se radu služilo rodilišnim podatcima Zdravstvene knjižice djeteta iz šest županijskih rodilišta, Varaždina, Čakovca, Koprivnice, Vukovara, Šibenika i Siska, za novorođenčad rođenu od 1. siječnja 1999. godine do 31. prosinca 2000. godine. Ispitivani uzorak činila su novorođen- čad maloljetnih majki koje nisu bile starije od 18 godina (od 14-18 godina). Kontrolni uzorak bila su novorođenčad majki zrele fertilne dobi od 19-35 godina. Analizom su obuhvaćena novorođenčad ro- đena iz jednoplodnih trudnoća, procijenjene gestacijske dobi po Farrovoj od 31.- 42. tjedna. Kako su ispitivanu skupinu činila novorođenčad maloljetnih majki rođena iz prvog, drugog i više porođaja, kontrolna skupina je također uzeta bez raspodjele po paritetu. Izuzeta su novorođ enčad majki starijih od 36 godina. Od ukupnog broja novorođenčadi iz šest županijskih rodilišta odabrano je 378-ero novorođenčadi maloljetnih majki i 12,142 novorođenčeta za kontrolnu skupinu. Prijevremeno rođena novorođenčad rođena je prije navršenih 37 tjedana gestacije. Terminska novorođenčad bila su gestacijske dobi od navršenih 37 tjedana, a prije puna 42 tjedna gestacije. Terminska hipotrofična novorođenčad nedostatne porođajne mase (nedostaščad) imala je porođajnu masu ispod 10. percentila, a hipertrofič na novorođenčad iznad 90. percentila standardnih krivulja rasta za gestacijsku dob, spol i redoslijed porođaja. Porođajna masa eutrofične terminske novorođ enčadi bila je između 10. i 90. percentila standardnih krivulja rasta. Novorođ enčad niske porođajne mase, bez obzira na gestacijsku dob, imala su porođajnu masu ispod 2,500 grama (uključujući 2,499 g).
Uz korištenje informatičkog proizvoda Zdravstvena knjižica djeteta, namijenjenog računalnom evidentiranju i praćenju podataka iz Zdravstvene knjižice djeteta za ispitivani i kontrolni uzorak novorođ enčadi, analizirani su parametri vezani za trudnoću, porođaj i novorođenče. Primijenjene su metode statističke analize _ 2-test uz Yatesovu korekciju (ovisno o veličini uzorka) uz upotrebu tablica kontigencije 2x2 i opću tablicu kontigencije tipa n puta m uz nul-hipotezu te Student t-test. Vrijednosti su izražene numerič ki u apsolutnim brojevima (n), srednjom vrijednošću (mean), standardnom devijacijom (SD) i postotkom (%). Svi su testovi rađeni uz razinu značajnosti od 0,05. U statističkoj analizi primijenjen je i programski paket SAS_ System na Windows 95 platformi.
REZULTATI
U dvogodišnjem razdoblju tijekom 1999. i 2000. godine, prema rodilišnim podatcima Zdravstvene knjižice djeteta, u šest županija Hrvatske rođeno je 378-ero novorođenčadi iz trudnoća i porođaja maloljetnih majki.
Udio novorođenčadi maloljetnih majki statistički se značajno razlikovao među županijama (p<0.01). U Međimurskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji nađen je značajno veći udio novorođenčadi maloljetnih majki, dok je u Šibensko-kninskoj bio značajno manji od očekivanog (tablica 1).
Najveći broj novorođenčadi maloljetnih majki rođen je iz prvog porođaja (84%), iz drugog porođaja 12% te nešto više od 3% iz trećeg. Terminska novorođ enčad imala su prosječnu gestacijsku dob oko 39 tjedana, a prijevremeno rođena novorođenčad oko 34 tjedna. Prosječ na dob maloljetne majke iznosila je 17 godina (tablica 2).
Udio terminske novorođenčadi maloljetnih majki i kontrolne skupine nije se statistički razlikovao (NS), ali je udio prijevremeno rođene novorođenčadi maloljetnih majki značajno viši u odnosu na kontrolnu skupinu (p <0,05). Maloljetne majke češće su rađale nedostašče u odnosu na kontrolnu skupinu (p<0,05). Udio hipertrofične novorođenčadi manji je iz trudnoća maloljetnih majki u odnosu na zrelu dob (p<0,05). Novorođenčad niske porođajne mase (<2,500 g) podjednako se rađaju u obje skupine (NS). Za eutrofičnu terminsku novorođenčad također nije na- đena statistički značajna razlika između ispitivane i kontrolne skupine (NS). Udio novorođenčadi s kongenitalnim anomalijama također se nije statistički razlikovao (NS) (tablica 3).
Najveći broj novorođenčadi rođen je glavom, spontanim ili induciranim poro- đajem i tu nije nađena statistički značajna razlika između dviju skupina (NS), kao ni u porođajima zatkom (NS). U ispitivanoj skupini nije bilo novorođenčadi rođene vakuum ekstrakcijom (p<0,05), a statistič ki značajno je manji broj novorođen- čadi maloljetnih majki rođen carskim rezom u odnosu na kontrolnu skupinu (p<0,05) (tablica 4).
Iz najčešćih komplikacija trudnoća maloljetnih majki izdvaja se učestalija infekcija urinarnog trakta, ali bez statistički značajne razlike u odnosu na kontrolnu skupinu (NS). Za krvarenja tijekom trudnoć e i preeklampsiju u usporedbi s kontrolnom skupinom nije nađena statistička značajnost (NS).
Srednje vrijednosti porođajne mase novorođenčadi maloljetnih majki bile su statistički značajno niže od porođajne mase novorođenčadi kontrolne skupine (p<0,001). Novorođenčad maloljetnih majki lakša su oko 250 grama od kontrolne skupine za ukupni uzorak (prijevremeno rođena i terminska novorođenčad). Za terminsku novorođenčad razlika iznosi oko 200 grama. I za eutrofičnu terminsku novorođenčad razlika porođajne mase je statistički značajna, jer je novorođenčad maloljetnih majki lakša oko 190 g od kontrolne skupine (p<0,001). Porođajna dužina novorođenčadi maloljetnih majki kraća je u odnosu na kontrolnu skupinu (p <0,001). Opseg glave je također manji u odnosu na kontrolnu skupinu (p<0,001) (tablica 5). Najveći broj novorođenčadi rođen je u ožujku i studenom, a najniži u siječnju i lipnju. U kontrolnoj skupini nije bilo zna- čajnijih odstupanja u broju novorođen- čadi tijekom godine (slika 1).
RASPRAVA
Nailazi se na vrlo različita razmišljanja, stavove i rezultate o pitanju trudnoća i porođaja maloljetnih majki.
Već kod dobi koja bi značila granicu nisu ujednačeni stavovi. Jedni drže da je to dob ispod 18 godina (1, 25), drugi ju pomiču do navršenih 19 godina (4, 6, 26). U izboru kontrolne skupine za usporedbu rezultata uzimaju se nasumce izabrane (27) ili sve trudnoće i porođaji majki optimalne fertilne dobi (19-35 godina) (1) ili trudnoće i porođaji majki do 29 godina, bilo da su višerotke (26) ili prvorotke (22, 28), uz izuzetak majki rodilja u dobi iznad 36 godina života (1, 26). Većina autora iznosi rezultate na ukupnom uzorku mladih majki bez podjele po dobi i paritetu, drugi prikazuju samo prvorotke (29, 30) ili dijele trudnoće i porođaje na prikaze ekstremno mladih majki do šesnaeste godine života te kasnu adolescenciju od sedamnaeste do devetnaeste godine života (4, 20, 29).
Nesumnjivo je da trudnoća i porođaj mlade majke mogu biti odraz demografsko- etničke, socijalno-klasne, kulturološ ke i religijske pripadnosti te psihofizič ke osobnosti (5, 25, 29, 31, 32, 33). Incidencija novorođenčadi maloljetnih majki vrlo je različita i kreće se od 1,8% (26) do 6% u općoj populaciji (5). Naši rezultati su među nižima u literaturi i iznose 2,8%. Najveći broj novorođenčadi rođen je iz prvog porođaja, a podjednake udjele nalaze i drugi autori (5, 25). U ispitivanoj i kontrolnoj skupini prevladavala su terminska novorođenčad s udjelom iznad 93%, bez razlike među skupinama. Udio prijevremeno rođene novoro- đenčadi maloljetnih majki bio je statistič ki značajno veći u odnosu na kontrolnu skupinu, a slične rezultate iznosi većina autora (7, 22, 26, 29, 34, 35). Iako uzrok nije poznat, nalazi se češće uz genitourinarne infekcije (36) i pušenje (36, 37) maloljetnih majki, odnosno pripadnost skupini rizičnog ponašanja. Neki autori (11, 20, 35) nalaze statistič ki značajno viši udio nedostaščadi iz porođaja maloljetnih majki u odnosu na kontrolnu skupinu. Može biti odraz socio- ekonomskog utjecaja, slabe prehrane i hipertenzije inducirane trudnoćom. I u ovom radu potvrđen je statistički zna- čajno veći udio nedostaščadi koje su rodile maloljetne majke. Iako velik broj radova (5, 20, 26, 35) iznosi da je udjel novorođenčadi niske porođajne mase (< 2,500 g) statistički značajan uz maloljetnu dob majke, u našem ispitivanju nije nađena statistički značajna razlika. Takve rezultate potvr- đuju i drugi autori (1, 4, 7, 19). Neki autori naglašavaju veću učestalost rađanja hipertrofičnog i makrosomnog novorođenčeta iz trudnoća maloljetnih majki (20, 35), dok je u ovom radu udio hipertrofične novorođenčadi bio statistič ki značajno niži nego u kontrolnoj skupini. Prijašnji rezultati naših autora pokazuju isto (27). Ukoliko je majka iz rizične skupine sklona pušenju i ovisnostima, sa spolno prenosivim bolestima, češće su komplikacije trudnoće i prijevremeni porođaji, uz slabiju vitalnost novorođenčeta te veći morbiditet i mortalitet (10, 18, 25, 32). Od komplikacija vezanih za trudnoću mladih majki samo je učestalost infekcija urinarnog trakta bila češća nego u kontrolnoj skupini, ali bez statistički značajne razlike. Veliki broj autora smatra kako se broj porođajnih komplikacija i broj operativno završenih porođaja znatno smanjuje uz kasnu adolescentnu dob (1, 12, 13, 20, 38), isključujući prijevremeni porođaj. Ukoliko je riječ o majkama rane adolescentne dobi (ispod 15 godina), učestalost operativno završenih porođaja raste, kao i komplikacija vezanih za trudnoću i novorođ enče. To objašnjavaju nezrelošću majke. Udio operativno završenih porođaja carskim rezom maloljetnih majki u ovom radu značajno je manji od kontrolne skupine i republičkog prosjeka (39, 40). Nižu incidenciju carskih rezova u završetku porođaja maloljetnih majki nalaze i drugi autori (26, 35). Srednje vrijednosti porođajne mase, porođajne dužine i opsega glave novorođ enčadi maloljetnih majki bile su statistič ki značajno niže u odnosu na novorođ enčad kontrolne skupine, a potvrđuju to i druge studije (5, 19, 20, 21, 22). Sezonskom utjecaju koncepcije i porođaja, osobito osoba mlađih dobnih skupina, posvećena je posebna pozornost (41, 42, 43). Po učestalosti broja koncepcija i porođaja govori se o ljetnom i zimskom "vrhu" za adolescente i odrasle (43, 44, 45), s najvišim vrijednostima u ožujku i prosincu, a najnižim u srpnju i kolovozu. Također se ističe potreba uključivanja ukupne društvene zajednice u prevenciju adolescentnih trudnoća (46). U našem ispitivanju najveći broj novorođenčadi maloljetnih majki bio je u ožujku i studenom, a najniži u siječnju i lipnju, dok kod kontrolne skupine nije bilo većih odstupanja u broju novorođenčadi tijekom godine.
ZAKLJUČAK
Novorođenčad maloljetnih majki, uz nižu porođajnu masu, porođajnu dužinu i opsega glave, rađa se češće s nedostatnom porođajnom masom za gestacijsku dob, uz veći rizik prijevremenog porođaja.
LITERATURA
1. Jolly MC, Sebire N, Harris J, Robinson S, Regan L. Obstetric risks of pregnancy in women less than 18 years old. Obstet Gynecol 2000;96:962-6.
2. Berenson AB, Wiemann CM, Rowe TF, Richert VI. Inadequate weight gain among pregnant adolescents: risk factors and relationship to infant birth weight. Am J Obstet Gynecol 1997;176: 1220-4.
3. Hollingsworth DR, Kreutner AKK. Teenage pregnancy. N Engl J Med 1980;303:516-8.
4. Kirchengast S, Hartmann B. Impact of maternal age and maternal somatic characteristics on newborn size. Am J Hum Biol 2003;15:220-8.
5. Demir SC, Kadyyfcy O, Ozguenen T, Evruke C, Vardar MA, Karaca A, Seydaolu G. Pregnancy outcomes in young Turkish women. J Pediatr Adolesc Gynecol 2000;13:177-81.
6. Dreisbach PB, Kasun JR. Teen-age pregnancy. N Engl J Med 1981;304:121.
7. Fraser AM, Brockert JE, Ward RH. Association of young maternal age with adverse reproductive outcomes. N Engl J Med 1995;332:1113-7.
8. Zhang B, Chan A. Teenage pregnancy in south Australia, 1986-1988. Aust NZ J Obstet Gynaecol 1991;31:291-8.
9. Kogan MD, Martin JA, Alexander GR, Kotelchuck M, Ventura SJ, Frigoletto FD. The changing patern of prenatal care utilization in the United States, 1981-1995, using different prenatal care indices. JAMA 1998;279:1623-8.
10. Martin JA, Hamilton BE, Ventura SJ, Menacker F, Park MM. Birth: final data for 2000: CDC National Vital Statistics Reports. National Vital Statistics Reports. 2002;50:1-101.
11. Connelly G, Kennelly S, Conroy R, Byrne P. Teenage pregnancy in the Rotunda hospital. Ir Med J 1998;91:209-12.
12. Perry RL, Mannino B, Heideger ML, Scholl TO. Pregnancy in early adolescence: are there obstetric risks? J Matern Fetal Med 1996;5:333-9.
13. Barda G, Arbel-Alon S, Bernstein D, Zakut H, Menezer J. Pregnancy and delivery in a group of Israeli teenagers. A case-controlled study. Clin Exp Obstet Gynecol 1998;25:32-5.
14. Konje JC, Palmer A, Watson A. Early teenage pregnancies in Hull. Br J Obstet Gynecol 1992;99: 969-73.
15. Goldberg GL, Craig CJ. Obstetric complications in adolescent pregnancies. S Afr Med J 1983;64: 863-4.
16. Osbourne GK, Howat RC, Jordan MM. The obstetric outcome of teenage pregnancy. Br J Obstet Gynaecol 1981;88:215-21.
17. Draper ES, Manktelow B, Field DJ, James D. Prediction of survival for preterm birth by weight and gestational age. Retrospective population based study. Br Med J 1999;319:1093-7.
18. Centers for Disease Control and Prevention. Sexually Transmitted Disease Surveillance, 2000. Atlanta, Ga: US Department of Health and Human Services, Center for Disease Control and Prevention; September 2001.
19. Brown HL, Fan YD, Gondoulin WJ. Obstetric complication in young teenagers. South Med J 1991;84:46-8.
20. Lao TT, Ho LF. Obstetric outcome of teenage pregnancies. Hum Reprod 1998;13:3228-32.
21. Cornelius MD, Goldshmidt L, Taylor PM, Day NL. Prenatal alcohol use among teenagers: effects on neonatal outcomes. Clini Exp Reser 1999;23: 1238-44.
22. Hediger ML, Scholl TO, Schall JI, Krueger PM. Young maternal age and preterm labor. Ann Epidemiol 1997;7:400-6.
23. Botting B, Rosato M, Wood R. Teenage mothers and the health of their children. Popul Trends 1998;93:19-28.
24. Mayor S. Pregnancy and childbirth are leading causes of death in teenage girls in developing countries. Br Med J 2004;328:1152.
25. Chang SC, O'Brien KO, Nathanson MS, Mancini J, Witter FR. Characteristics and risk factors for advance birth outcomes in pregnant black adolescenta. J Pediatr 2003;143:250-7.
26. Lao TT, Ho LF. The obstetric implications of teenage pregnancy. Hum Reprod 1997;12:2303-05. 27. Mikulandra F, Balić J, Merlak I, Periša M, Stojnić E. Novorođenče mlade i stare prvorotkinje. Paediatr Croat 1993;37:87-91.
28. Dewan N, Brabin B, Wood L, Dramon S, Cooper C. The effects of smoking on birth weight-for-gestational-age curves in teenage and adult primigravidae. Public Health 2003;117:31-5.
29. Moini A, Riazi K, Mehrparvar AH. Pregnancy and labor complications in teenagers in Teheran. Int J Gynaecol Obstet 2002;78:245-7.
30. Reichman NE, Pagnini DL. Maternal age and birth outcomes: Data from New Jersey. Fam Plann Perspect 1997;29:268-72.
31. Ventura SJ, Freedman MA. Teenage childbearing in the United States, 1960-1997. Am J Prev Med 2000;19:18-25.
32. Husey TC, Levkoff AH. Alexander GR. Differences in black and white infant birth weights: the role of maternal demographic factors and medical complications of pregnancy. South Med J 1991;84: 443-6.
33. Koniak-Griffin D, Anderson NL, Verzemnieks I, Brech ML. A public health nursing early intervention program for adolescent mothers: outcomes from pregnancy through 6 weeks postpartum. Nursing Research 2000;49:130-8.
34. Olausson PM, Cnattingius S, Goldenberg RL. Determinants of poor pregnancy outcomes among teenagers in Sweden. Obstet Gynecol 1997;89: 451-7.
35. Ziadeh S. Obstetric outcome of teenage pregnancies in North Jordan. Arch Gynecol Obstet 2001; 265:26-9.
36. Heffner LJ, Sherman CB, Speizer FE, Weiss ST. Clinical and environmental predictors of preterm labor. Obstet Gynecol 1993;81:750-7.
37. Shah NR, Bracken MB. A systematic review and meta-analysis of prospective studies on the association between maternal cigarette smoking and preterm delivery. Am J Obstet Gynecol 200;182: 465-72.
38. Lao TT, Ho LF. Relationship between preterm delivery and maternal height in teenage pregnancies. Hum Reprod 2000;15:463-8.
39. Dražančić A. Perinatalni mortalitet u Republici Hrvatskoj u 1999. godini. Rodilišni podatci. Gynaecol Perinatol 2000;9:100-1.
40. Dražančić A. Perinatalni mortalitet u Republici Hrvatskoj u 2000. godini. Gynaecol Perinatol 2002; 11:1-14.
41. Kallan JE, Udry JR. Demographic components of seasonality of pregnancy. J Biosoc Sci 1989;21: 101-8.
42. Warren CW, Gwinn ML, Rubin GL. Seasonal variation in conception and various pregnancy outcomes. Soc Biol 1986;33:116-26.
43. Tita AT, Hollier LM, Waller DK. Seasonality in conception of birth and influence on late initiation of prenatal care. Obstet Gynecol 2001;97:976-81.
44. Tembon AC. Seasonality of births in the North West Province, Cameroon: Implications for family planning programme. Cent Afr J Med 1990;36:90-3.
45. Petersen DJ, Alexander GR. Seasonal variation in adolescent conceptions, induced abortions, and late initiation of prenatal care. Public Health Rep 1992;107:107-6. Hiršl-Hećej V. Stručni skup "Prevencija adolescentnih trudnoća". Gynaecol Perinatol 2002;11:44.

Ključne riječi:
Kategorija: Izvorni znanstveni članak
Broj: Vol. 49, No 1, siječanj - ožujak 2005
Autori: L. Misir-Galić
Referenca rada:
DOI: