XV. Simpozija socijalne pedijatrije na temu:Zdravstvena zaštita djece u predškolskim ustanovama
U organizaciji Hrvatskog društva za preventivnu i socijalnu pedijatriju održan je u Šibeniku 27. i 28. lipnja 2003. godine 15. simpozij socijalne pedijatrije na temu "Zdravstvena zaštita djece u predškolskim ustanovama". Simpozij je održan pod pokroviteljstvom Ministarstva prosvjete i športa i Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske.
U radu simpozija sudjelovali su pedijatri te medicinske sestre i zdravstveni voditelji iz predškolskih ustanova iz Hrvatske. Uz to su u stručnim predavanjima i raspravama sudjelovali i zdravstveni djelatnici iz Slovenije.
Nakon uvodnih stručnih pozivnih predavanja te mnogobrojnih priloga iz prakse i nakon provedene rasprave, formulirani su sljedeći osnovni stavovi u cilju poboljšanja zdravstvene zaštite djece u predškolskim ustanovama. 1. Boravak djeteta u predškolskoj ustanovi civilizacijsko je dostignuće, kojemu je potrebno posvetiti mnogo veću pažnju, prije svega: stvaranje povoljnijih uvjeta za život djece u njima, standardizacija prostora odnosno smanjivanje prekapacitiranosti te promicanje svekolikih odgojnih, zdravstvenih i socijalnih mjera.
2. Ovaj simpozij posebno je razmatrao stanje zdravstvene zaštite djece u njima, jer je zdravlje pretpostavka kasnijeg optimalnog rasta i razvoja djece. Na žalost, ovom se području ne posvećuje dovoljna pažnja, pa je nedovoljno pravno regulirano, a u praksi i podcijenjeno.
3. Život djeteta u predškolskoj ustanovi nosi i niz rizičnih faktora, te su sudionici simpozija u stručnim uvodnim izlaganjima, a i nakon rasprave, pokušali definirati mjere koje bi trebalo poduzeti za što sigurniji boravak djece u njima. Te se mjere definiraju kao mjere specifične zdravstvene zaštite djece u predškolskim ustanovama.
4. Predškolska ustanova mora stvoriti uvjete za uključenje djece s poteškoćama u razvoju. Rad s djecom s poteškoćama u razvoju traži dodatne mjere i timski pristup, a provode ga stručnjaci prema unaprijed koncipiranom programu za svako dijete ponaosob. Tim čine: pedijatar, fizioterapeut, radni terapeut, logoped, defektolog, psiholog, medicinska sestra.
5. Da bi se te mjere specifične zdravstvene zaštite u predškolskim ustanovama mogle adekvatno i obvezno provoditi, potrebno ih je odgovarajuće pravno regulirati. Zato se predlaže:
a) kod idućeg noveliranja Zakona o predškolskom odgoju i naobrazbi valjalo bi područje zdravstvene zaštite djece u ustanovi potpunije regulirati prema primjeru kako je specifična zdravstvena zaštita školske djece regulirana u Zakonu o školstvu.
b) u Program mjera zdravstvene zaštite stanovništva Hrvatske i u Program mjera zdravstvene zaštite djece, higijene i pravilne prehrane u dječjim vrtićima za iduću godinu potrebno je to područje uskladiti i proširiti prema prijedlogu specifičnih mjera zdravstvene zaštite djece u predškolskoj ustanovi.
6. Izlaganja i rasprava na simpoziju upozoravaju na to da je u predškolskoj ustanovi posebno ugrožena dojenčad. Poznato je da je ona poslije 6 mjeseci na najnižoj imunološkoj (obrambenoj) razini prema brojnim infektima koji ih čekaju u kolektivu. Uzimajući i psiho-emocionalne rizike zbog odvajanja djeteta od majke, a u krajnjoj liniji i upitnu ekonomsku opravdanost takvog smještaja, okupljeni sudionici simpozija predlažu da se takva zakonska odredba samo iznimno provodi, a predlažu i da se u budućem noveliranju zakona ona izmijeni u cilju zaštite zdravlja djeteta najranije dobi.
7. U zdravstvenoj zaštiti djece u predškolskoj ustanovi potrebno je djelovati na promicanju ukupne razine zdravstvene kulture roditelja, a također i dodatnoj zdravstvenoj edukaciji odgojitelja u ustanovi, jer je to bitna pretpostavka stvaranja pozitivnih zdravstvenih navika u djece.
8. Ključno mjesto u organizaciji zdravstvene zaštite djece u ustanovama ima viša medicinska sestra – zdravstveni voditelj. Svaka predškolska ustanova treba imati u svom timu višu medicinsku sestru u cilju koordinacije i provođenju mjera zdravstvene zaštite.
9. U sustavu zdravstvene zaštite u predškolskoj ustanovi prijeko je potrebna suradnja liječnika (pedijatra) u smislu koordinacije, analize stanja i nadzora u provođenju mjera očuvanja zdravlja djece u ustanovama. Predlaže se da bar jednom na mjesec liječnik posjeti predškolsku ustanovu. Taj rad koji se definira u Programu mjera treba se financijski realizirati kao oblik dopunskog rada područnog pedijatra s predškolskom ustanovom ili u obliku posebne službe za provođenje specifične zdravstvene zaštite djece u predškolskim ustanovama.
10. U cilju promicanja zdravstvene zaštite djece u predškolskim ustanovama potrebna je i stručna institucija na razini države sa zadatkom koordinacije rada na području zdravlja djece u ustanovama, kontinuiranog stručnog usavršavanja te posebno evaluacije prehrane i implikacije na rast djece.
11. Kako Pravilnik o obrascima zdravstvene dokumentacije djece predškolske dobi i evidencija u dječjim vrtićima obuhvaća cijeli niz elemenata u cilju osiguranja zdravstvenog standarda djece u predškolskim ustanovama, potrebno je razraditi i primijeniti informatički model praćenja i evaluacije rada u zdravstvenoj zaštiti djece u predškolskim ustanovama, koji bi omogućio kvalitetniju analizu i mogućnost poduzimanja potrebnih mjera.
Prof. dr. sc. Josip Grgurić, dr. med.