Prikazani su rezultati desetogodišnjeg epidemiologijiskog praćenja porođajnih mana u sjeverozapadnom dijelu Republike Hrvatske koje se provodi u sklopu mreže populacijskih registara zemalja Europe. Prosječna prevalencija prirođenih mana za razdoblje 1990. - 1999. u promatranim regijama bila je 17,6/1000 poroda, što je u sukladnosti s prosječnom stopom prirođenih poremećaja za EUROCAT registre. Najčešće su bile anomalije lokomtornog sustava (32,0%), a zatim srčane greške (24,2%). Kromosomske aberacije (7,8%), rascjep usne / nepca (7,4%) te anomalije središnjeg živčanog sustava (6,3%) bile su nekoliko puta rjeđe. Stope pojedinih major malformacija značajnije ne odstupaju od podataka za druge europske centre. Opažena je velika učestalost polidaktilije u varaždinskoj regiji kako u usporedbi s drugim regijama u Hrvatskoj, tako i s prosječnom prevalencijom za EUROCAT registre, koja je dvostruko manja (16,9 prema 8,8/10 000). Od srčanih mana najčešće se nalaze defekt ventrikulskog i atrijskog septuma. Zapaženo je smanjenje prevalencije Downovog sindroma, što se može pripisati djelotvornijoj prenatalnoj zaštiti. Niža stopa trisomije 21 u varaždinskoj regiji vjerojatno odražava osobitosti populacije, budući da u ovoj regiji nalazimo veliku zastupljenost mladih majki. Ukupna prevalencija trisomije 21 u Hrvatskoj ne odstupa od one zabilježene za druge regije u Europi. Opaženo je postupno smanjenje učestalosti NTD-a, što je možda posljedica češće perikoncepcijske profilakse folnom kiselinom. Rutinska bolnička statistika bilježi tek desetinu anomalija uvrštenih u registar te je stoga ne možemo smatrati pouzdanim pokazateljem učestalosti malformacija u Republici Hrvatskoj. Stoga je potrebno organizirati populacijski registar prirođenih mana za cijelu Hrvatsku koji će na standardiziran način bit uklopljen u mrežu postojećih europskih registara.